Četvrtak, 31 Decembar 2020 14:59

Misija DF-a je bila da BH blok odvede u zagrljaj SDA

Autor
ocijeni
(0 glasova)

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić u novogodišnjem intervjuu za magazin BUKA govorio je o nesposobnosti vlasti da reaguje u godini zdravstvene krize, odnosu sa DF-om i prozivkama da je on HDZ-ov igrač.

Nikšić je govorio i o koracima koje bi napravio da je on na mjestu premijera, a iz pozicije bivšeg premijera FBiH ocjenjivao je i rad Fadila Novalića. Nikšić odgovara i na pitanje o Izborima u Mostaru, te ima li problema u BH bloku.

BUKA: Gospodine Nikšiću, kako biste, u političkom smislu, ocijenili godinu iza nas? U ovoj godinu pale su dvije vlade u Kantonu Sarajevo, šta to govori o principima i kontinuitetu koaliranja?

Još jedna godina koja je najvećim dijelom izgubljena za građane Bosne i Hercegovine. Pandemija je pokazala punu slabost sistema koji treba strukturalne promjene. Pokazalo se da nam ne trebaju lideri koji se svađaju oko minornih stvari, oko stvari koje uopšte ne doprinose kvalitetnijem životu građana. Naprotiv, valjda je sada svima jasno da nam trebaju jake institucije, jer u uslovima opsežnih akcija nužna je dobra koordinacija. Vladajuća većina na svim razinama je izdala građane svojim neradom, egoističnim bavljenjem samim sobom i zanemarivanjem problema naroda. Skandalozno je da smo jedina država koja nije razvila nacionalni plan reagovanja na pandemiju koronavirusa, kako zdravstveno, tako i ekonomski. U RS-u imate vlast u kojoj se kadrovi smjenjuju kao na traci, ovisno o promjenama koalicije, a u FBiH još uvijek imate krnju tehničku vladu iz 2015. godine, kojoj nedostaju dva ministra. Što se tiče Vlade u Kantonu Sarajevo, mi smo ostali dosljedni našim obećanjima i lojalni našim partnerima. Oni koji su pogazili obećanje i povjerenje sada opet idu u opoziciju i to je pozitivna vijest za građane Sarajeva. Nije dobro što je „ukradena“ čitava godina od strane nesposobne vlade, a nije ni dobro što SDA i DF svim sredstvima i manipulacijama pravnim mehanizmima blokiraju legalnu i legitimnu većinu u drugim mjestima, poput TK, da formiraju funkcionalnu, stručnu vlast.

BUKA: Gospodin Komšić je kazao kako ga ne brine što je pala kantonalna vlada, država nije pala, to je bitno. Kako Vi vidite ovu poruku?

Već sam rekao kako se iz DF grčevito bore da očuvaju vlast u TK bez obzira što je jasno da postoji nova skupštinska većina. Zaista ne razumijem ovo poređenje i šta treba da znači da država nije pala? Što se nas tiče, država nije pala, ali je na testu rada za građane pala većina koja je formirala Vijeće ministara. Kako reći da funkcionira država, a nemamo državnu politiku i plan ni za rješavanje migrantske krize, ni za rješavanje krize uzrokovane pandemijom? Ove dvije krize predstavljaju najveću prijetnju zdravlju, ekonomiji i sigurnosti građana i niti jednom od njih se država nije pozabavila u okviru svojih ovlasti. Kako to funkcionira država kada se iz dana u dan gase preduzeća, otpuštaju radnici, jer država i entiteti ne nude nikakvu temeljitu podršku njihovom opstanku u vrijeme pandemije? Kako to funkcionira država ako su desetine hiljada njenih dojučerašnjih stanovnika postali stanovnici drugih zemalja? Iz perspektive onih koji su zauzeli funkcije u državi, pri čemu je pola njih ne doživljavaju kao svoju državu, kojima te funkcije omogućavaju silne privilegije, možda zaista država funkcionira i nije pala, ali iz perspektive građana, sigurno mnogo manje osjete postojanje države nego ikada prije.

BUKA: Jeste li zadovoljni podrškom koju je SDP dobio na lokalnim izborima 2020?

SDP BiH je na izborima ostvario temeljne ciljeve koje smo pred sebe postavili. Očuvali smo sva načelnička i gradonačelnička mjesta, njih 6, a osvojili smo i tri nova. Dakle, to je porast od 50%. SDP BiH će imati tri gradonačelnika, u tri glavna grada kantona, Tuzli, Goraždu i Sarajevu, a u Zenici je gradonačelnik kojeg je podržavao SDP. U izbore smo ušli sa 194 mandata, a poslije izbora ih imamo 217, što je rast od blizu 15% uprkos pandemiji i odlasku ljudi iz zemlje. Unatoč koordiniranom udaru zelene ljevice i SDA, odbranili smo sve pozicije u TK i uspostavit ćemo većine u svim vijećima gdje imamo načelnike i gradonačelnike. Neke sredine, poput Maglaja, u kojem smo odnijeli najuvjerljiviju pobjedu, postale su novi bastioni SDP-a. Naravno, mislim da SDP može i treba bolje. Ovdje naročito mislim na pojedine sredine u kojim SDP u odnosu na ukupan birački kapacitet ne osvaja dovoljno glasova, poput Sarajeva, Zenice, Bihaća i nekih drugih mjesta. Analizirat ćemo rezultate trezveno i na osnovu činjenica donijeti odluke. Sigurno da će u određenim sredinama u kojim ne bilježimo pomak već neko vrijeme doći do kadrovskih osvježenja kako bismo u 2022. godinu ušli s novom energijom da porazimo etnonacionalističke stranke i njihove šegrte.

BUKA: Denis Bećirović je kazao da Naša stranka ruši kandidate SDP-a u najjačim uporištima. Je li to tako i ima li krize u koaliciji?

Naš potpredsjednik je s pravom ukazao na određene pojave koje ukazuju na nedostatak razumijevanja u okvirima BH bloka u nekim sredinama u odnosu na saradnju kakvu pokazujemo na nivou predsjednika. Istina je da nam nije bilo drago da naši partneri imaju protivkandidate za načelničke i gradonačelničke pozicije ili ne podržavaju naše kandidate na mjestima gdje SDP ima svoje izabrane kadrove. Međutim, istina je da nas te kandidature nisu zabrinjavale jer smo znali da će građani prepoznati rezultate i stati iza naših kandidata. Jednostavno, kada radite i borite se za svoje građane i svoje gradove, onda vam građani ponovno daju povjerenje. Siguran sam da ćemo do sljedećih izbora prenijeti sinergiju i nivo saradnje koji imamo na nivou centrala i na naše lokalne organizacije. Ipak, mi smo koaliciju uspostavili na visokoj razini međusobone saradnje i razumijevanja na razini centralnih organa i ostvarili generalno dobar rezultat iz te saradnje. Tu nema nikakve krize, a lokalne nesuglasice i sujete ćemo rješavati od slučaja do slučaja.

BUKA: BH blok i Narod i pravda, Naša stranka i PDA. Mogu li nacionalne i građanske stranke skupa?

Ovdje je bitno da razlučimo šta je to nacionalno, a šta etnonacionalističko identificiranje. Dozvolite da istaknem na početku da mi sebe u SDP-u smatramo nacionalnom strankom u smislu da smo stranka države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. SDP BiH je stranka Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih koji državu Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom domovinom. Mi se ponosimo što u članstvu imamo građane ponosne pripadnike svojih naroda. Nemamo problem da sarađujemo sa strankama koje se fokusiraju na biračko tijelo iz reda neke pojedinačne etničke skupine, prihvatajući pluralnost naše države i radeći na jačanju svijesti o našem zajedničkom bosanskohercegovačkom pripadanju. Međutim, mi ne pristajemo na saradnju s etnonacionalističkim strankama i toga se ustrajno držimo. Nećemo u vlast sa strankama koje se odriču pola zemlje, s onima koji kriminal svojih članova pravdaju navodnom borbom za interese svog naroda. Nećemo u vlast s onima koji naše članove iz reda srpskog i hrvatskog naroda, moralne ljude, borce za Bosnu i Hercegovinu na svakom pedlju ove zemlje i u ratu i nakon njega, diskvalifikuju i nazivaju pogrdnim imenima samo zbog njihove etničke pripadnosti ili zato što dolaze iz jednog dijela naše države. Nećemo u vlast ni s onim koji potpisuju dokumente i zagovaraju koncept etničke dominacije, odnosno podjele na legitimne i nelegitimne pripadnike naroda. Nećemo u vlast s onima koji osporavaju presude međunarodnih i domaćih sudova o genocidu, ali i o drugim zločinima i društvenim pojavama poput diskriminacije. Tačno je i da su neke od stranaka koje ste spomenuli narodnjačke stranka, ali s njima imamo drugačija iskustva u tom smislu i vjerujemo da, unatoč razlikama u nekim pogledima na društvo, s njima možemo raditi na zajedničkom cilju, jedinstvenoj, građanskoj državi Bosni i Hercegovini u punom smislu te riječi. Naravno da ne očekujem da se složimo oko svih ideoloških pitanja, ali ako se možemo usaglasiti o ključnim procesima od interesa za naše građane, ako se nađemo na konceptu beskompromisne borbe protiv korupcije i kriminala, uz uvažavanje iznad pobrojanih principa, to je za početak sasvim dovoljno.

BUKA: Jeste li zadovoljni izborima u Mostaru, rezultatima, izlaznošću i hoćete li ići s Koalicijom za Mostar, oni Vas vide kao partnera?

Nama su prognozirali loš rezultat u Mostaru zbog dvodecenijske politike podjela i raspirivanja nacionalne mržnje, ratne zaostavštine i činjenice da su žive politike koje se ne kaju zbog ratnih razaranja, iako su presuđene. Prognozirali su nam da ćemo imati dva vijećnika. Mi smo uprkos tim napadima ostvarili vrlo dobar rezultat u više izbornih područja. To znači da su naše politike prepoznate u Mostaru. Osvojili smo vijećničke mandate u sredinama s različitim etničkim većinama čime smo pokazali da smo mi spona između građana i dijelova države, a ne razdjelnica, poput naših konkurenata. Mi smo sigurno svijetla tačka tih izbora. Poslije izbora, onima koji su nas prethodno napadali, onima za koje se dokazalo kako su nas krali na nekim izbornim mjestima, bila su puna usta pozivanja na zajedništvo i saradnju u cilju izgradnje evropskog Mostara. Ako hoće evropski Mostar, ako hoće jačati državu i graditi otvoreni Mostar neka podrže kandidatkinju ili kandidata iz grupe stranaka koje su omogućile izbore u Mostaru kroz presudu Evropskog suda za ljudska prava i osvojile mandate u različitim dijelovima grada. Dakle, od njih ne tražimo ništa osim da ispoštuju ono na što sami pozivaju. Uostalom pozivamo ih da podrže ponovno brojanje glasova u CIK-u jer smo uvjereni da bi to povećalo broj postojećih vijećnika BH bloka i naših partnera iz Prve mostarske partije sa šest na sedam ili osam.

BUKA: Je li Željko Komšić izdao ljevicu i da li može doći do pomirenja BH bloka s DF-om, gospodin Komšić je otvoren za tu opciju?

Ne nije, ja u stvari mislim da su oni izdali sebe i svoje birače, o čemu su svoj sud dali građani na posljednjim izborima. Naravno da ne možete izdati nešto u što ne vjerujete, a očito je da od početka nisu bili iskreno dio BH bloka. Naime, njihova misija je bila da BH blok odvedu u zagrljaj SDA i kada je postalo jasno da na to nećemo pristati ni u SDP ni u NS završio se i njihov interes za BH blok. DF-ovo služenje SDA-u nije ništa novo. Krenulo je od osnivanja kada su buduće perjanice DF-a još 2012. spriječili izbacivanje SDA iz vlasti, proglašavajući ostanak SDA na vlasti „vitalnim nacionalnim interesom Bošnjaka“. Željko Komšić je zatim u svom otvorenom pismu priznao da je još uoči izbora 2014. godine postigao dogovor s Izetbegovićem da tajno radi kako bi Izetbegović bio izabran u Predsjedništvo BiH. Poslije izbora 2014. godine su odmah ušli u koaliciju sa SDA i HDZ-om i tom HDZ-u isporučili veći broj ministarskih mjesta i poluga vlasti nego je HDZ imao ikada od rata. Poslije su na lokalnim izborima kandidovali svoje ljude za načelnike svugdje gdje je SDP imao šansu da porazi SDA. DF tada, kao ni 2020. godine, nije osvojio niti jedno načelničko mjesto, ali su ispunili zadatak koji im je dala SDA, da razbiju lijevo biračko tijelo. Konačno su se opredijelili napuštajući BH blok trčanjem u krilo SDA, navodno zbog viših državnih interesa, da bi onda dijelili vlast s HDZ-om i SNSD-om. DF je nama, a i javnosti pokazao da su oduvijek bili i ostali SDA-ov džoker iz rukava na primjeru Mostara. Mudro je šutio dok su nas njihovi partneri nazivali četnicima i ustašama prijeteći građanima da je glas za BH blok glas za HDZ. Učinio je sve s partnerima da nam umanje šanse na izborima, prognozirali kako ćemo kao izdajnici imati jedan ili dva mandata, a onda je navodno začuđen da je BH blok završio samo na 6 vijećnika. U isto vrijeme su iznenađeni da su njihovi partneri iz SDA krali glasove samo za sebe, a ne i za njih iako su navodno imali čvrst dogovor da neće praviti razliku između kandidata. Dakle prvo bi u DF morali jasno pokazati da nisu više sa SDA, što je gotovo nemoguća misija, jer je SDA uspjela isporučiti “važnim” ljudima iz DF mjesta u upravama i nadzornim odborima pojedinih javnih preduzeća i oni to neće dozvoliti po cijenu da DF prođe još lošije na narednim izborima, ako je nešto tako uopšte moguće.

BUKA: Često Vas u javnosti etiketiraju kao lidera bliskom HDZ-u BiH, ima li istine u tome?

Po ustaljenom principu, SDA i njihova posluga u javnosti „ispale“ neku glupost, i onda usmjere medije na to da traže naše pravdanje za laž koju oni plasiraju. Bio sam ja navodno SNSD-ov „igrač“, pa Fahrin, pa je sa mnom upravljao Peđa, pa Dino, a nakon famoznog plana B s Draganom opet je na red došao HDZ. SDP je jedina stranka koja ima kontinuitet borbe protiv HDZ-ovih šovinističkih prijedloga rješenja Izbornog zakona BiH. Nikada nećemo pristati na ono što traže Čović i njegov HDZ, a što im je Izetbegović obećao, jer je to uvod u nestanak BiH. Zato je isprazna priča o mojoj saradnji s čelnikom HDZ-a lansirana od strane SDA medija, njihovih političkih satelita i njihovih internetskih botova, samo s jednim ciljem da opravdaju svoju predaju institucija države kroz Dom naroda u ruke SNSD i HDZ. Za razliku od nas, ovi koji nas optužuju za saradnju s HDZ-om, su od HDZ-a preuzeli čak i boju na izborima u Mostaru. SDA je HDZ-u u Mostarskom sporazumu obećala Izborni zakon kojim se građani dijele na legitimne i nelegitimne, što je uvod u podjelu države na tri dijela. SDA je dva puta glasala za HDZ-ovog gradonačelnika Mostara i omogućila im vlast nad ovim gradom 16 godina. SDA je u vlasti s HDZ-om na svim razinama. Izetbegović je poslije izbora 2014. godine glasao za otvaranje Čovićevog neustavnog kabineta u Mostaru. SDA je glasala za HDZ-ovog kandidata kako bi im dala 4 od 5 hrvatskih pozicija u Domu naroda BiH i apsolutnu moć. Jedina dva puta kada HDZ nije bio dio vlasti u Federaciji BiH bilo je 2000. I 2010. godine kada je SDP bio pobjednik izbora. Treba li još nešto reći na ovu temu ili da prestanem s nabrajanjem?

BUKA: Koliko su dešavanja u Srebrenici narušila reputaciju SDP-a i ima li u SDP-u još kukolja?

Sigurno je da su nas dešavanja u Srebrenici pogodila. Teško je naći riječi kojim bih mogao opisati sve ono što osjećam. Šteta ugledu SDP-a jeste nanesena, iako je sramotni incident u Srebrenici nečasno djelo pojedinaca. Te pojedince je SDP BiH isti dan isključio, ne dajući im uopće priliku da se relativizuje to što je urađeno. Ne opravdava nas ni činjenica da su ti ljudi i sami preživjeli golgotu genocida i jednostavno nismo mogli pretpostaviti da bi žrtva genocida mogla poći u zagrljaj negatoru njegovog stradanja. Tu smo pogriješili. Žao nam je i stidimo se njihovog postupka, ali s tim nemamo nikakve veze. Dakle odmah smo isključili učesnike događaja, a pratićemo koliko su zaista glasova iz dijaspore dobili i koji je opseg zloupotrebe. Moram istaknuti da se ovdje radi o izdvojenom incidentu. S druge strane, prvi koji su požurili da okrenu svoju medijsku artiljeriju protiv nas su oni u kojih se zloupotreba povratnika i izdaja Srebrenice sistemski nagrađuje. To su ljudi koji kažu da su poimenice za propast revizije presude za genocid krivi pojedinci iz njihovih redova koje onda unaprijede i nagrade boljim funkcijama od prethodnih. Čovjeka kojeg nana Fata Orlović javno prokaže kao posrednika koji je pokušao podmititi da proda imanje nagrade novim funkcijama. Onda jedan od najviših dužnosnik te stranke u izvršnoj vlasti, entitetski premijer, javno na televiziji kaže da je Bosna i Hercegovina nastala u Dejtonu! Na kraju, da se vratim na priču o „padu“ i odbrani države. Ne zaboravite da se ove godine prvi put u zadnjih više od decenije desilo da državne vlasti nisu proglasile dan žalosti na dan srebreničkog genocida. Nismo ih populistički popljuvali tom prilikom, iz poštovanja prema žrtvama, ali način na koji oni za svoje političke ciljeve eksploatišu jedan uistinu ružan, sraman čin je prešao svaku mjeru i zahtjeva oštar odgovor. Što se tiče SDP-a, imamo više desetina hlijada članova. Ako ima onih koji su spremni na neke nečasne i nezakonite radnje, uvjeren sam da su u manjini, a mi smo pokazali i do sada da imamo nultu toleranciju na kriminal i korupciju, te da nemamo problem da takve sankcioniramo. Prihvatili smo kritiku i ide nam na dušu to što nismo dovoljno provjerili i izanalizirali sve kadrove koji preuzimaju određene bitne pozicije, potpuno svjesni da to nekada nije ni moguće. U svakom slučaju, pri budućim izborima i imenovanjima rukovodećih kadrova, učinit ćemo sve što je do nas da se ovakve greške ne dese.

BUKA: Možemo li očekivati da BH blok bude dio Vlade FBiH čije se imenovanje ne nazire?

BH blok će sigurno biti dio Vlade FBiH, ali nakon izbora 2022. godine. Jako teško možemo očekivati da bi se mogao desiti spektakularan obrt i da postojeća krnja Vlada neće ostati do novih izbora, osim ako SDA ispuni želje HDZ kad je u pitanju izborni zakon, što ne bi bilo prvi put. Mislim da ne postoji niko ozbiljan ko bi sada poželio preuzeti odgovornost i u malo više od godinu dana krpiti rupe i boriti se sa zaostavštinom najveće neprirodne nepogode u Bosni i Hercegovini, SDA-ove vlade predvođene Fadilom Novalićem. Većinu su uspostavili SDA, HDZ BiH i DF, podržani ostatkom zelene ljevice. Imaju i više nego dovoljan broj ruka da izaberu novu Vladu FBiH.

BUKA: Šta mislite o radu Fadila Novalića, sa stanovišta bivšeg premijera FBiH?

Potpuno sam svjestan da mu nije lako, ali to nimalo ne umanjuje njegovu odgovornost. Nažalost ostat će upamćen kao čovjek koji je vodio vladu sada već 6 godina, a vjerovatno će ostati svih 8 godina, s 0 kilometara autoputa, kome je plata radnika od 406 KM društveno opasna, vladu koja je obespravila radnike, dodatno osiromašila nove penzionere umanjenjem penzija, uvukla se u čitav niz koruptivnih afera, uništila brojna preduzeća od Aluminija, BH Airlinesa i drugih, a sve to začinjeno krivičnom prijavom s ozbiljnom optužbom za nabavku respiratora. Teško da takva Vlada i premijer mogu dobiti neku drugu ocjenu od one koja je jednaka broju kilometara autoputa koje su izgradili.

BUKA: Šta mislite o „Korona zakonu“ i kako biste Vi, da ste premijer, reagovali u stanju pandemije?

Prvo, da sam premijer, sigurno ne bih dao desetine miliona da se od tesara nabave vakcine, a od uzgajivača malina respiratori. Ne bi mi ni obične poljske bolnice koštale kao svemirska stanica. Vlada FBiH je uvjerljivo posljednja usvojila set mjera za borbu protiv pandemije, a i te mjere su bilo puko zadovoljenje forme, bez ikakve sadržine. Čak 80 posto zaposlenih i privrednih subjekata nisu imali nikakvu korist od zakona. Nevjerovatno je da donesete zakon u kojem njegovu finansijsku vrijednost implementacije promašite za 400 miliona KM od ukupno planiranih 500 miliona. Proizvoljno planiranje pokazuje koliko vlast nije u stanju uraditi osnovne analitičko-planske podloge niti sarađivati na njihovoj izradi s institucijama koje imamo u FBiH, a koje mogu značajno pomoći. Ne volim hipotetička pitanja, ali ću Vam odgovoriti da svako vrijeme ima neke svoje krize. Danas je to pandemija, a u moje vrijeme su bile poplave, snjegovi, nesreće u rudnicima. Mi smo tada donijeli Zakon o formiranju fonda za pomoć. Ova Vlada ga je ukinula, a u ovo vrijeme bi im jako dobro došao. Što se tiče pandemije, mogu samo reći da SDP nije samo kritikovao, te smo iako opozicija prvi izašli s korona ekonomskim mjerama pomoći radnicima i privredi, kasnije pretočenim u amandmane na Vladin zakon koji su odbijeni. Nakon toga smo Vladi predložili kompletan „korona 2“ zakon. Međutim, oni su odlučili novac dijeliti na sebi svojstven način, isključivanjem javnosti i parlamenta kroz Uredbu gdje su sami preuzeli „teret“ dijeljenja novca kome oni žele. Zato danas vidimo veliki broj nezadovoljnih privrednih subjekata koji su zaboravljeni u vremenu krize. Činjenica da je Vlada Hrvatske privredu i radnike pomogla s 15 milijardi KM, a naša državna vlast nije izdvojila ni marke, dok ih Vlada FBiH pomaže s 200 miliona KM, pokazuje koliko smo mi daleko od ozbiljnog odgovora na korona krizu. Ozbiljna i hrabra vlast, u vremenu krize štiti svoju ekonomiju, radnike i socijalno ugrožene izdašnim ekonomskim i socijalnim mjerama kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku. Hrvatska ima četiri puta jaču ekonomiju, dva puta više stanovnika, a pomaže u finansijskom iznosu 150 puta više privredu i radnike nego entitetska vlast u FBiH, a ni u RS—u nije ništa bolje.

BUKA: Kakva su Vaša očekivanja u političkom smislu za 2021?

Nažalost, svi pokazatelji nam govore da sljedeća godina neće biti drastično drugačija od ove. Čak bi s ekonomskog aspekta mogla biti puno teža. Ne očekujem neke velike promjene, ni na državnom, a ni na nivou entiteta. I dalje ćemo imati tehničku vlast u FBiH, koja nije zainteresovana da pomaže bilo kome, osim samoj sebi. Na državnom nivou imamo Vijeće ministara koje ništa ne radi, imamo ministre koji su za kratak period svog mandata pokazali zavidan nivo nezainteresovanosti za svoj posao. Integracijski procesi u NATO i EU su gotovo zaustavljeni, zahvaljujući SDA-ovom velikodušnom poklonu HDZ-u i SNSD-u u smislu većine u Domu naroda BiH. I ono što mogu da čine, nisu sposobni ni zainteresovani.
Što se tiče SDP-a, mi nastavljamo s primjenom iskustva dobre priče s lokalnih izbora. Predlagaćemo većini i dalje i još upornije zakone od interesa za građane, koliko ih god oni uporno odbijali. S našim partnerima ćemo učiniti sve da barem u onim kantonima u kojim možemo uspostaviti većinu to i učinimo i barem djelomično ispravimo greške i obnovimo devastirani sistem koji ostaje iza svake vlasti predvođene ljubavnim trokutom SDA-HDZ-SNSD.

pogledano 19 puta

O nama

SDP BiH nastala je i razvijala se na temelju evropske i bosanskohercegovačke socijaldemokratije, radničkog i seljačkog pokreta, na poukama i porukama Narodnooslobodilačkog antifašističkog rada (1941.-1945.), pozitivnim vrednotama socijalnog razvitka nakon Drugog svjetskog rata, na osnovama reformističko-demokratskog iskoraka Saveza komunista i Saveza reformskih snaga Bosne i Hercegovine, potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ka višestranačju – političkoj i ekonomskoj demokratiji.

SDP BiH svoje korijene vezuje za Socijaldemokratsku stranku BiH, osnovanu 1909. godine, kao “izraz političkih potreba radničke klase” i pokušaj da se prevlada mononacionalni karakter političkog organiziranja i međunacionalnog polariziranja i konfrontiranja. Socijaldemokratska partija je svoj kontinuitet nastavila i u procesu borbe za očuvanje zajedničkog života, političkog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti BiH (1992.-1995.), a i nakon toga u okvirima provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i borbe za uspostavu demokratskog društva i države na osnovama socijalne pravde i ravnopravnosti, solidarnosti i odgovornosti prema drugima.