Petak, 18 Decembar 2020 07:11

Kojović i Nikšić prijavljeni kao posmatrači na izborima u Mostaru

Autor
ocijeni
(0 glasova)

Tako su na popisu akreditiranih osoba koje će na biračkim mjestima u Mostaru pratiti regularnost izbora akreditirani prvi čovjek SDP-a Nermin Nikšići i lider Naše stranke Predrag Kojović.

Ovu informaciju za Klix.ba je potvrdila potpredsjednica SDP-a Lana Prlić koja je također akreditirana za praćenje izbora u rodnom gradu.

Dodaje kako su akreditirani i ostali članovi predsjedništva SDP-a i zastupnici u Parlamentu BiH, pa će tako regularnost izbora u najvećem hercegovačkom gradu naredne nedjelje pratiti i Aner Žuljević, Saša Magazinović, Irfan Čengić, Malik Garibija, Zukan Helez i Ivan Boban, te predsjednik kantonalnog SDP-a Ismet Lulić.

Za praćenje mostarskih izbora među akreditiranima su i članovi predsjedništva Naše stranke Benjamin Bejtović, te Amela Kuskunović, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Podsjetimo da su iz BH Bloka u više navrata iskazali bojazan za regularnost izbora u Mostaru, te najavili da će poduzeti sve mjere i aktivirati sve resurse da sačuvaju izbornu volju građana.

 

KLIX.BA

pogledano 95 puta Zadnji put promjenjen Petak, 18 Decembar 2020 07:16

O nama

SDP BiH nastala je i razvijala se na temelju evropske i bosanskohercegovačke socijaldemokratije, radničkog i seljačkog pokreta, na poukama i porukama Narodnooslobodilačkog antifašističkog rada (1941.-1945.), pozitivnim vrednotama socijalnog razvitka nakon Drugog svjetskog rata, na osnovama reformističko-demokratskog iskoraka Saveza komunista i Saveza reformskih snaga Bosne i Hercegovine, potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ka višestranačju – političkoj i ekonomskoj demokratiji.

SDP BiH svoje korijene vezuje za Socijaldemokratsku stranku BiH, osnovanu 1909. godine, kao “izraz političkih potreba radničke klase” i pokušaj da se prevlada mononacionalni karakter političkog organiziranja i međunacionalnog polariziranja i konfrontiranja. Socijaldemokratska partija je svoj kontinuitet nastavila i u procesu borbe za očuvanje zajedničkog života, političkog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti BiH (1992.-1995.), a i nakon toga u okvirima provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i borbe za uspostavu demokratskog društva i države na osnovama socijalne pravde i ravnopravnosti, solidarnosti i odgovornosti prema drugima.