Utorak, 13 April 2021 05:41

Čović i HDZ glasali protiv Zakona o zabrani negiranja genocida Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića

Autor
ocijeni
(0 glasova)

Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja je održana 8. aprila, na dnevnom redu se, između ostalih, našao i zahtjev delegata Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića za razmatranje izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku.

Ovaj zahtjev, kojim bi se u Krivični zakon BiH uvrstio član kojim bi se zabranilo i kažnjavalo negiranje genocida, nije izglasan, ponajviše zahvaljujući glasu zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i glasovima delegata iz redova HDZ-a.

Naime, razmatranje ovog izvještaja odbačeno je sa sedam glasova protiv, dok je za bilo šest, a jedan delegat je bio suzdržan. Uz već poznate stavove o ovom zakonu, koje zastupaju delegati iz reda srpskog naroda, gdje su svi, sa iznimkom Mladena Bosića koji je bio suzdržan, glasali protiv, začuđujuća je činjenica da je Dragan Čović, kako piše Klix kao i ostatak zastupnika HDZ-a, glasao protiv usvajanja ovog zahtjeva.

rezultatiglasanja

Podsjetimo, gotovo isti scenarij vidjeli smo prije dva mjeseca, također na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH kada se na dnevnom redu, između ostalih, opet našao prijedlog delegata Denisa Bećirovića da se na dnevni red uvrsti tačka o napretku BiH u procesu priključenja NATO-u. I tada su svi HDZ-ovi delegati, zajedno sa Čovićem, glasali protiv tog prijedloga.

Slobodna Bosna

pogledano 42 puta

O nama

SDP BiH nastala je i razvijala se na temelju evropske i bosanskohercegovačke socijaldemokratije, radničkog i seljačkog pokreta, na poukama i porukama Narodnooslobodilačkog antifašističkog rada (1941.-1945.), pozitivnim vrednotama socijalnog razvitka nakon Drugog svjetskog rata, na osnovama reformističko-demokratskog iskoraka Saveza komunista i Saveza reformskih snaga Bosne i Hercegovine, potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ka višestranačju – političkoj i ekonomskoj demokratiji.

SDP BiH svoje korijene vezuje za Socijaldemokratsku stranku BiH, osnovanu 1909. godine, kao “izraz političkih potreba radničke klase” i pokušaj da se prevlada mononacionalni karakter političkog organiziranja i međunacionalnog polariziranja i konfrontiranja. Socijaldemokratska partija je svoj kontinuitet nastavila i u procesu borbe za očuvanje zajedničkog života, političkog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti BiH (1992.-1995.), a i nakon toga u okvirima provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i borbe za uspostavu demokratskog društva i države na osnovama socijalne pravde i ravnopravnosti, solidarnosti i odgovornosti prema drugima.